Cijene goriva u Skandinaviji su u konstantnom porastu, a građani traže hitne mjere od svojih vlada kako bi ublažili finansijski pritisak. Danski ministar energetike Lars Aagaard smatra da nije trenutak za krizne mjere, naglašavajući da bi građani trebali smanjiti potrošnju kako bi olakšali svoj budžet.
U Danskoj, cijena bezolovnog benzina 95 mogla bi uskoro dostići 2,30 eura po litri, što izaziva zabrinutost među vozačima. Aagaard je sugerirao da je bolje smanjiti potrošnju gasa nego smanjivati poreze, ističući da je Danska nedavno pustila u prodaju 1,24 miliona barela nafte iz robnih rezervi, ali cijene goriva i dalje rastu. Iako nema nestašica, ministar je savjetovao građanima da dijele vožnje ili rade od kuće kako bi smanjili troškove.
Norveška se suočava s rekordnim cijenama motornih goriva, gdje su cijene dizela na nekim crpkama dostigle 30 kruna po litri, odnosno 2,65 eura. U ruralnim područjima, gdje je javni prijevoz rjeđi, vozači su posebno pogođeni. Lokalni političari pozivaju vladu da intervenira i smanji poreze, naglašavajući da visoke cijene ugrožavaju obiteljske financije i poslovanje. Jedan građanin iz Nordlanda istaknuo je kako je teško razumjeti zašto Norveška, kao zemlja bogata naftom, ne poduzima mjere protiv visokih cijena.
Švedska je najavila smanjenje poreza na benzin i dizel od 1. svibnja do 30. rujna, što bi moglo sniziti cijene za oko 30 centi po litri. Premijer Ulf Kristersson naglasio je da su trenutne cijene posljedica globalnih dešavanja, te da će švedska vlada uložiti dodatna sredstva za subvencije za struju. U Finskoj, cijena benzina 95 priješla je dva eura po litri, a premijer Petteri Orpo je izjavio da ne planira slične mjere kao Švedska, ali da prate situaciju. Analitičari upozoravaju da bi cijene mogle nastaviti rasti, čak i nakon eventualnog okončanja sukoba na Bliskom istoku.
Komentari