Sukob između Sjedinjenih Država i Irana, koji je eskalirao krajem februara, pokrenuo je jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza od pandemije koronavirusa. Ova kriza ne samo da prijeti destabilizaciji regije, već i globalnoj ekonomiji, što je dovelo do naglog rasta cijena energenata i inflacije. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorava da bi eskalacija sukoba mogla opteretiti Europu više nego što je to bio slučaj tokom pandemije ili rata u Ukrajini.
Glavni uzrok trenutnih problema je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog prolaza koji osigurava oko 20% svjetske opskrbe naftom. Iran je, koristeći tjesnac kao alat hibridnog ratovanja, ozbiljno poremetio globalne energetske tokove. Cijena sirove nafte Brent porasla je sa 60 na 111 dolara po barelu, što ukazuje na brzu i snažnu reakciju tržišta. Posljedice su se odmah odrazile i na cijene goriva, koje su u EU skočile s 1,64 na 1,77 eura po litri.
Administracija Donalda Trumpa sada se suočava s izazovom kako stabilizirati situaciju koju je sama pomogla stvoriti, tražeći pomoć od svojih saveznika. Očigledno je da su američki analitičari podcijenili mogućnost da Iran zatvori Hormuški tjesnac, ne uzimajući u obzir vlastiti interes Teherana u zaštiti svog izvoza nafte. Ova kriza stvara dodatne pritiske na već ranjiva tržišta i ekonomije, dok se mnoge države bore s posljedicama rasta cijena energenata.
Komentari