Profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) Goran Radosavljević smatra da su akcize u Srbiji bile previsoke, što je dovelo do najskupljih derivata u regionu.
Prema njegovim riječima, od 2022. godine, kada je Vlada Srbije počela administrativno da određuje cijene derivata, akcize su porasle sa 49 dinara na 74 dinara , bez uključivanja najnovijeg smanjenja. Radosavljević ističe da je smanjenje akciza i puštanje rezervi nafte na tržište jedina mjera koju je država mogla preduzeti kako bi ublažila trenutnu situaciju.
On dodaje da je puštanje rezervi važno kako bi se izbjegla nestašica, ali naglašava da ne treba stvarati paniku. Radosavljević vjeruje da će derivata biti dovoljno, jer Srbija uvozi naftu iz Iraka i Kazahstana, a te zemlje imaju pristup tržištu. Ipak, ukazuje na to da su sankcije protiv NIS-a dodatno otežale situaciju.
Na pitanje o visini akciza, profesor Radosavljević smatra da je država uzimala mnogo više novca nego druge države u regionu. On je izračunao da je Srbija u posljednjih pet godina prikupila skoro pet milijardi dinara više nego Bosna i Hercegovina. Radosavljević postavlja pitanje da li bi bilo bolje da su ti novci ostali u privatnom sektoru i kod građana, koji bi ih mogli efikasnije investirati.
Ova analiza dolazi u trenutku kada se Srbija suočava s ekonomskim izazovima, a visoke akcize na naftu i derivate postavljaju pitanje o održivosti trenutne fiskalne politike. Radosavljević zaključuje da je ključno da država pronađe efikasne načine investiranja prikupljenih sredstava kako bi se osigurao rast i razvoj privrede.
Komentari