Rat u Iranu počinje imati ozbiljne posljedice po europsko gospodarstvo, s inflacijom koja je u ožujku 2026. godine dostigla najvišu razinu u više od godinu dana. Sukob je blokirao ključne pomorske rute, što je dovelo do naglog poskupljenja energenata i time utjecalo na novčanike europskih potrošača. Prema podacima Eurostata, potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i 2,5 posto u odnosu na ožujak 2025. godine.
Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) suočavaju se s teškim odlukama; viša inflacija mogla bi zahtijevati povećanje kamatnih stopa, ali taj potez bi dodatno pogoršao već postojeće gospodarske probleme. Pritom, vlade diljem Europe teško da si mogu priuštiti izdašne subvencije koje su bile omogućene tijekom prethodnih skokova cijena energenata 2022. godine.
Analitičar Berenberg banke, Felix Schmidt, prognozira da bi inflacija mogla doseći vrhunac iznad 3 posto u narednim mjesecima, a moguće i "znatno iznad 4 posto" ako se sukob dodatno eskalira. Dužnosnici ECB-a nadaju se da do takvih scenarija neće doći, naglašavajući da banka neće žuriti s podizanjem kamatnih stopa kao odgovor na "šokove na strani ponude".
Ova situacija dodatno komplicira ekonomske uvjete u eurozoni, koja se već bori s visokim troškovima života i ekonomskom nesigurnošću. Dok građani i tvrtke traže zaštitu od rastućih cijena, izazovi pred ECB-om i vladama postaju sve veći.
Komentari