Hapšenje u Americi zbog zločina iz 1992. godine ponovo je otvorilo pitanje ratne pravde za događaje iz Bosne i Hercegovine. U saveznoj državi Alabama održano je prvo ročište u slučaju Hamdije Alukića, državljanina BiH koji se tereti za ratne zločine počinjene u okolini Prijedora.
Postupkom je predsjedavao savezni sudija Bradley Murray, a fokus ročišta bio je na mogućem izručenju Bosni i Hercegovini, koja je zatražila da se Alukiću sudi u domovini. Istovremeno se raspravljalo i o njegovom eventualnom puštanju na slobodu dok se ne donese konačna odluka.
Američki tužioci oštro se protive toj mogućnosti, naglašavajući da su puštanja na slobodu u ovakvim slučajevima izuzetno rijetka i da ne postoje opravdani razlozi za takav potez. S druge strane, odbrana tvrdi da postoje posebne okolnosti, uključujući starosnu dob optuženog i njegovo narušeno zdravstveno stanje.
Prema navodima vlasti Bosne i Hercegovine, Alukić je tokom rata bio pripadnik jedne bošnjačke paravojne grupe i učestvovao u napadima u kojima su stradali civili. Odbrana ove optužbe odbacuje i tvrdi da se radi o politički motivisanom procesu.
Porodica optuženog također je svjedočila pred sudom, ističući da su i sami pretrpjeli teške posljedice rata, uključujući gubitak članova porodice i izbjeglištvo. Njegov advokat naglasio je da Alukić nema mogućnost bijega, da ne govori engleski jezik te da bi, ukoliko bude pušten, bio pod elektronskim nadzorom.
U nastavku postupka očekuje se tzv. certifikaciono ročište, na kojem će sud odlučiti da li su ispunjeni uslovi za izručenje Bosni i Hercegovini. Ovaj slučaj još jednom pokazuje da pitanja odgovornosti za ratne zločine ostaju otvorena i decenijama nakon sukoba.
Komentari