Pustinja Atacama, poznata kao najsušnije mjesto na Zemlji i jedno od najvažnijih svjetskih centara za astronomiju, suočava se s ozbiljnim prijetnjama zbog svjetlosnog zagađenja i industrijskog razvoja. Chiara Mazzucchelli, predsjednica Čileanskog astronomskog društva, ističe jedinstvene uvjete u ovoj regiji, koja godišnje ima više od 300 vedrih noći idealnih za astronomska istraživanja.
Briga zbog svjetlosnog zagađenja pojačana je nakon što je energetska kompanija predložila izgradnju kompleksa zelene energije u blizini opservatorija Paranal, koji upravlja Evropska južna opservatorija (ESO). Iako je projekt otkazan u januaru 2026. godine pod pritiskom astronoma i nobelovaca, otvorena su pitanja o čileanskim zakonima i propisima koji se odnose na zaštitu astronomskih zona.
U pustinji Atacama, koja uključuje gotovo 30 astronomskih mjesta, gradi se i Extremely Large Telescope (ELT), projekt vrijedan 1,5 milijardi dolara, čije završavanje je planirano za 2030. godinu. Ovaj teleskop će imati 798 ogledala i biti 20 puta snažniji od trenutnih vodećih teleskopa. Međutim, naučnici upozoravaju da bi svjetlosno zagađenje, uz druge faktore poput mikrovibracija i atmosferske turbulencije, mogli ozbiljno ugroziti kvalitetu posmatranja.
Itziar de Gregorio-Monsalvo iz ESO-a naglašava da bi postavljanje ELT-a u blizini urbanih područja bilo kontraproduktivno: „To je isto kao da imate sićušan teleskop.” U svjetlu ovih izazova, revizija okolišnih pravila i kriterija za zaštitu neba postaje sve važnija.
Komentari