Predsjednik SAD-a Donald Trump okrenuo se pomorskim blokadama kao sredstvu pritiska na vlade Venecuele, Kube i Irana, ali se suočava s različitim izazovima u svakom od ovih slučajeva. Za razliku od Venecuele i Kube, Iran kontroliše ključne trgovačke rute za isporuke energije, što može imati značajne posljedice za globalnu ekonomiju, posebno u kontekstu rastućih cijena goriva.
Iran predstavlja veću vojnu prijetnju i zahtijeva stalno vojno prisustvo američkih snaga, što dodatno komplikuje situaciju. Stručnjaci ističu da su ekonomski rizici, uključujući porast cijena goriva u SAD-u, faktori koji bi mogli natjerati Trumpovu administraciju da preispita svoju strategiju prema Iranu. "Sada je zaista pitanje koja država, SAD ili Iran, ima veću toleranciju na bol", rekao je vojni historičar Max Boot.
Dok Trumpova taktika pritiska, koja uključuje korištenje američke mornarice za blokiranje trgovine iranskom sankcionisanom naftom, ostaje predmet rasprave, uspjeh u Venecueli je, prema nekim stručnjacima, više povezan s vojnim operacijama nego s pomorskim blokadama. U međuvremenu, embargo prema Kubi nije doveo do promjene vlasti, iako je izazvao ozbiljnu ekonomsku krizu.
"Mislim da je uspjeh misije protiv Madura u Venecueli vjerovatno ohrabrio predsjednika", rekao je Todd Huntley, direktor Programa prava nacionalne sigurnosti na Georgetown University. Iako su sankcije nanijele težak udarac iranskoj ekonomiji, zemlja je uspjela izvoziti dio svoje sankcionisane nafte, što dodatno komplicira američku strategiju.
Komentari